Koje su najčešće vrste radioaktivnog raspada? Kako se možemo zaštititi od štetnih učinaka nastalog zračenja?
Ovisno o vrsti čestica ili valova koje jezgra oslobađa da bi postala stabilna, postoje različite vrste radioaktivnog raspada koji dovode do ionizirajućeg zračenja. Najčešće vrste su alfa čestice, beta čestice, gama zrake i neutroni.
Alfa zračenje
Alfa raspad (Infografika: A. Vargas/IAEA).
Kod alfa zračenja, raspadajuće jezgre oslobađaju teške, pozitivno nabijene čestice kako bi postale stabilnije. Te čestice ne mogu prodrijeti kroz našu kožu i uzrokovati štetu, a često ih se može zaustaviti čak i jednim listom papira.
Međutim, ako se materijali koji emitiraju alfa zračenje unesu u tijelo disanjem, jelom ili pićem, mogu izravno izložiti unutarnja tkiva i stoga oštetiti zdravlje.
Americij-241 je primjer atoma koji se raspada putem alfa čestica i koristi se u detektorima dima diljem svijeta.
Beta zračenje
Beta raspad (infografika: A. Vargas/IAEA).
Kod beta zračenja, jezgre oslobađaju manje čestice (elektrone) koje su prodornije od alfa čestica i mogu proći kroz npr. 1-2 centimetra vode, ovisno o njihovoj energiji. Općenito, aluminijski lim debljine nekoliko milimetara može zaustaviti beta zračenje.
Neki od nestabilnih atoma koji emitiraju beta zračenje uključuju vodik-3 (tricij) i ugljik-14. Tricij se koristi, između ostalog, u svjetlima za hitne slučajeve, na primjer, za označavanje izlaza u mraku. To je zato što beta zračenje tricija uzrokuje da fosforni materijal svijetli kada zračenje interagira, bez električne energije. Ugljik-14 se koristi, na primjer, za datiranje objekata iz prošlosti.
Gama zrake
Gama zrake (infografika: A. Vargas/IAEA).
Gama zrake, koje imaju razne primjene, poput liječenja raka, su elektromagnetsko zračenje, slično rendgenskim zrakama. Neke gama zrake prolaze kroz ljudsko tijelo bez nanošenja štete, dok druge tijelo apsorbira i mogu uzrokovati štetu. Intenzitet gama zraka može se smanjiti na razine koje predstavljaju manji rizik debelim zidovima od betona ili olova. Zato su zidovi soba za radioterapiju u bolnicama za oboljele od raka toliko debeli.
Neutroni
Nuklearna fisija unutar nuklearnog reaktora primjer je radioaktivne lančane reakcije koju održavaju neutroni (Grafika: A. Vargas/IAEA).
Neutroni su relativno masivne čestice koje su jedan od primarnih sastojaka jezgre. Nisu nabijene i stoga ne proizvode izravnu ionizaciju. Ali njihova interakcija s atomima materije može uzrokovati alfa-, beta-, gama- ili X-zrake, koje zatim rezultiraju ionizacijom. Neutroni prodiru i mogu ih zaustaviti samo guste mase betona, vode ili parafina.
Neutroni se mogu proizvesti na više načina, na primjer u nuklearnim reaktorima ili u nuklearnim reakcijama pokrenutim visokoenergetskim česticama u akceleratorskim snopovima. Neutroni mogu predstavljati značajan izvor indirektno ionizirajućeg zračenja.
Vrijeme objave: 11. studenog 2022.